| 2012-09-16 14:32:46 Tvari koje oštećuju ozonski sloj?! Što je ozonski sloj?
Ozonski sloj je plinoviti sloj ozona (O3) koji se nalazi u stratosferi na udaljenosti 10-
UV zračenje dijelimo na UV-C zračenje blokira ozonski omotač i trenutno ne predstavlja neposrednu prijetnju. UVB zračenje, koje ne prodire u dublje slojeve kože, izaziva akutno oštećenje kože (eritem - crvenilo) u obliku opeklina, koje dovodi do degeneracije kože, njezina starenja, a može izazvati i rak kože zbog oštećenja gena za obnovu stanica kože. UVA zračenje stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina. Prodire u dublje slojeve kože uzrokujući oštećenja i mogući razvoj raka kože u kasnijoj fazi života.Srećom ozonski sloj i atmosfera u potpunosti blokiraju prodor UV-C zraka tako da one ne dospijevaju doći do površine. Nažalost ozon nije toliko uspješan u otklanjanju UV-B zračenja koje je ujedno i uzročnik nepovoljnih promjena u koži čovjeka. Zbog nepotpunog filtriranja, jedan dio UV-B zraka ipak uspije proći kroz oznoski omotač i atmosferu.
Što je ozonska rupa? Koncentracija ozona u atmosferi normalno varira u ovisnosti o temperaturi, vremenskim uvjetima, visini i dr. no uočeno je da na stanjivanje ozonskog sloja utječu kako prirodni tako i antropogeni događaji i tvari. Prirodne pojave poput vulkanskih erupcija prilikom kojih se u zrak izbacuju velike količine čestica i aerosoli dovode do stanjivanja ozonskog sloja, no ozonske rupe su prije svega posljedica antropogenih utjecaja tzv. tvari koje oštećuju ozonski sloj Umjetno proizvedene kemikalije, klorofluorougljikovodici (CFC-i) koji su poznati i pod nazivom freoni i haloni, oštetili su ozonski omotač na 15-50 km visine u zemljinoj atmosferi te možemo govoriti o nastanku “oznoskih rupa” - mjesta sa manjenom količinom plina ozona. Svako oštećenje ozonskog sloja omogućuje dopiranje štetnog UV-B zračenja do Zemljine površine. Problem kod ozonskih rupa jest taj što one nisu na fiksnim mjestima već se stalno pomiču tako da ne možemo biti 100% sigurni kada smo točno izloženi većem ili manjem zračenju. Koje tvari oštećuju ozonski sloj? Osim CFC-i koji se upotrebljavaju u hladnjacima, rashladnim sutavima limenkama sprejeva, izolacijskim materijalima, plastičnoj ambalaži te u sredstvima za čišćenje, ozonski sloj oštećuju i ugljikov tetraklorid koji se nalazi u otapalima i sredstvima za čišćenje te u fumigantima, metilni bromid koji se koristi kao sredstvo za fumigaciju tla u staklenicima, metilni kloroform koji se korsti kao otapalo za odmašćivanje strojeva, nezasičeni klorofluorougljikovodici, nezasičeni bromougljikovodici... Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima Republika Hrvatska kao potpisnica Montrealskog protokola aktivno sudjeluje u provedbi međunarodnih i nacionalnih propisa. Tako je od 1. siječnja 2010. na snagu stupila zabrana korištenja klorofluorougljika, freona, halona, ugljik tetraklorida i metilkloroforma. Od 2006. godine zabranjena je uporaba bromofluorougljika, HBFC i metilbromida, dok je korištenje klorofluorougljikovodika i HCFC dopušteno do 31.prosinca 2015. godine. Sve navedene mjere dovele su do značajnog smanjenja TOOS-a te uvođenja zamjenskih tvari. U cilju postupnog smanjivanja i ukidanja potrošnje kontroliranih i novih tvari te smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova, Vlada Republike Hrvatske donjela je Uredbu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 92/12). Navedenom uredbom stavljena je vam snage Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05) |
| Osnovna škola Veliko Trojstvo |